Važnost ranog uključivanja
u program plivanja
Stvaranje sinapsi u mozgu djeteta najintenzivnije je od poroda do treće godine života. Mozak odgovara na vanjske podražaje, reagira na doživljaje iz okoline mijenjajući svoja obilježja.
Pozitivne socijalne prilike i mogućnost učenja trajno podražavaju sinapse i stvaraju uspješnije dijete. Bez vanjskih podražaja nema normalnog rasta i razvoja mozga; ne ostvaruje se njegov potencijal i funkcija.
Na razvoj mozga utječu geni (nasljeđe) i vanjski utjecaji (ljubav, njega, odgoj, obrazovanje).
Vježbe s dojenčetom pomažu u ostvarivanju bliskosti djeteta i roditelja, mobiliziraju osjetila i čula majke, pomažu u brzom uspostavljanju normalnog odnosa i komunikacije. Pomažu majci da lakše otkloni strah i nesigurnost, oslobađaju prostor za užitak i iskazivanje ljubavi.
Voda je bebama prirodno okruženje i kao takva je idealna za vježbe s dojenčetom.
S plivanjem je najbolje početi već s nekoliko mjeseci starosti djeteta; znanstveno je dokazano da plivanje pozitivno utječe na tjelesni, psihički, socijalni i emotivni razvoj djeteta. Djeca koja su od najranije dobi uključena u plivanje pokazuju veći razvojni pomak od svojih vršnjaka.
ISTRAŽIVANJE
Provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo devetnaest beba koje su znale plivati i devetnaest beba iz kontrolne grupe koje nisu znale plivati.
Bebe plivači sudjelovale su u satovima plivanja dva sata tjedno od svog drugog ili trećeg mjeseca života pa do sedmog mjeseca.
Tipičan sat uključivao je pomaganje bebi da izvede salto na plutajućem jastuku, ronjenje, skakanje s ruba bazena i balansiranje na ruci svog roditelja u vodi dok hvata plutajući objekt.
Kad su napunile pet godina, s tim je istim bebama, sada petogodišnjacima i petogodišnjakinjama, provedeno testiranje.
Pratilo se:
-
održavanje ravnoteže
-
balansiranje na jednoj nozi
-
skakanje preko konopca
-
hvatanje male platnene vrećice
“…bebe plivači bolje su u vježbama povezanima s ravnotežom i sposobnosti hvatanja predmeta. Nevjerojatno je uzbudljivo vidjeti da specifični trening malih beba ima utjecaj na kasnije sposobnosti u životu", kaže prof. Sigmundsson.
https://www.ntnu.edu/news/babyswimming
VAŽNO JE ISKORISTITI KRITIČNE PERIODE
U životu djeteta postoje optimalna razdoblja za učenje i stjecanje važnih životnih vještina. To su tzv. kritični periodi, uski vremenski prozori unutar kojih se vanjskim podražajima stimulira mozak i uči nekim (novim) funkcijama.
Dva refleksa pomažu djeci da budu dobri plivači, a postupno nestaju tijekom prve godine: refleks ronjenja i refleks plivanja.
Refleks ronjenja pomaže dojenčadi da zadrži dah i otvori oči kada je potopljena. Švedski znanstvenici istraživali su ovaj refleks uronivši pod vodu 21 bebu u dobi od 4 do 12 mjeseci. Nijedna beba nije udahnula vodu i nije se bojala sljedećeg ronjenja.
Refleks plivanja; ako se bebu, staru do šest mjeseci, stavi u vodu okrenutu trbuščićem prema dolje, beba će početi pokretati noge i ruke poput žabe. Taj se refleks javlja u prvom mjesecu života, a nestaje između 4. i 6. mjeseca bebinog života.
Fizičke dobrobiti plivanja:
-
pozitivno utječe na rast i razvoj djeteta
-
pozitivno utječe na razvoj krvožilnog sustava
-
potiče metabolizam i rad unutarnjih organa i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem koje imaju bitnu ulogu u razvoju cjelokupnog organizma djeteta
-
utječe na razvoj dišnog sustava, poboljšava kvalitetu disanja
-
razvija lokomotorni sustav, djeca postaju okretnija, preciznija i ujednačenije izvode pokrete
-
razvija motoriku
-
sprečava nepravilno držanje i moguće deformacije skeleta
Plivanje je odličan preduvjet za bavljenje bilo kojim sportom!
Učenje plivanja ima značajan pozitivan utjecaj i na psihičke karakteristike djece:
-
oni koji su imali strah od vode, gube ga i postaju općenito sigurniji u sebe i svoje sposobnosti
-
oni koji su “prehrabri”, nauče kontrolirati svoje pokrete i postaju svjesniji eventualnih opasnosti
-
djeca se navikavaju na rad u grupi, stječu disciplinu i radne navike
-
djeca postaju upornija i borbenija, razvijaju snagu volje i vjeru u sebe
Plivanje i vježbe u vodi vrlo povoljno utječu na cjelokupan rast i razvoj djeteta. Vještina plivanja može biti početna stepenica za zdraviji i kvalitetniji život, povećava mogućnost napretka u kasnije odabranom sportu.
(Preuzeto iz predavanja dr.med., spec.pedijatrije, Igora Šegovića)
Dugoročne dobrobiti vježbanja u vodi od najranije dobi
01
Poboljšanje kognitivnih funkcija
Unakrsnim pokretima kod izvođenja vježbi izgrađuju se neuroni u cijelom mozgu; olakšava se komunikacija i razmjena informacija s jedne strane mozga na drugu. U kasnijoj dobi to se manifestira u vještini čitanja, u razvoju jezika, akademskog učenja te prostornoj orijentaciji i svijesti. Bilateralnim križnim pokretima aktiviraju se obje strane tijela u izvođenju neke radnje, a to pomaže rastu i razvoju mozga.
Vježbajući u vodi, beba pomiče ruke dok udara nogama - time bebin mozak registrira taktilni osjećaj vode i njezin otpor.
Četverogodišnje istraživanje, koje je provelo Sveučilište Griffith u Australiji na više od 7000 djece, pokazalo je da su djeca koja plivaju naprednija u fizičkom i mentalnom razvoju u usporedbi s vršnjacima koji ne plivaju.
Konkretno: djeca od 3 do 5 godina koja su plivala u najranijoj dobi bila su 11 mjeseci naprednija od ‘normalne’ populacije u verbalnim vještinama, 6 mjeseci naprednija u matematičkim vještinama i 2 mjeseca u vještinama pismenosti. Također, bila su 17 mjeseci naprednija u pamćenju priča i 20 mjeseci u razumijevanju uputa.
02
Rast samopouzdanja
Dok vježbaju u vodi djeca neverbalno i verbalno komuniciraju međusobno te s roditeljem i trenerom. Počinju učiti kako biti dio grupe, kako u njoj funkcionirati. Ovaj oblik vježbanja bazira se na kontaktu ‘koža na kožu’ bebe i roditelja što umiruje i opušta dijete. U sve su vježbe uključeni elementi igre, pjesme i zabavnog načina učenja novih vještina. Time se djetetu jača samopouzdanje, njegova neovisnost, ali i samokontrola. Dijete stremi ka većem uspjehu.
Usvajanje nove vještine stvara osjećaj postignuća, motivira dijete da usvoji nove vještine i znanja.
03
Smanjenje rizika od utapanja
Osnovnim plivačkim vještinama mogu se naučiti i najmlađe bebe. Te vještine povećavaju sigurnost kretanja djeteta u vodi u svakoj dobi i fazi.
Djeca su prirodno znatiželjna pa ih je tijekom boravka u vodi potrebno svo vrijeme nadzirati, bez obzira na to koriste li se plivačkim pomagalima ili ne. Stalni i usredotočeni nadzor neprestano je potreban nad djetetom koje uči plivati, nalazi se u vodi ili blizu vode.
04
Kvalitetnije provođenja vremena između bebe i roditelja
Dok vježbaju u vodi, roditelj i dijete usredotočeni su jedno na drugo; gradi se međusobno povjerenje i povezivanje. Tako provedeno vrijeme sadržajno je, stvara bliskost i puninu. U Udruzi potičemo sudjelovanje oba roditelja kroz cijelu sezonu tako da roditelji znaju kako izvan organiziranih satova postupati s djetetom u vodi i kako s njim vježbati.
05
Jačanje muskulature cijeloga tijela
Vježbe u vodi potiču razvoj cjelokupne muskulature kod beba od najranije dobi: grade izdržljivost mišića, poboljšavaju mišićnu snagu i sposobnost te pokretljivost zglobova. Time se utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava, jača se rad srca (održava ubrzan rad), pluća, mozga, krvnih žila, poboljšava se koordinacija i ravnoteža vaše bebe. Najmanji koordinirani pokreti veliki su skokovi u razvoju bebe. Voda je sigurno mjesto u kojem bebe mogu istraživati svoju ravnotežu. Stečene vještine djeca će koristiti i izvan vode; kretat će se lakše, sigurnije i koordiniranije.